Sva voda koju koristi naš vodozahvat Hrmotine dolazi iz Hidroenergetskog sustava Senj. Sustav HE Senj pušten je u pogon još davne 1965. godine i to je promijenilo cjelokupnu opskrbu vodom u podvelebitskom primorju i otocima Rabu i Pagu. Objekti ovog hidroenergetskog sustava nalaze se na vrlo velikom potezu od Gospića na jugoistoku pa sve do Senja na jugozapadu, odnosno na udaljenosti od čak 60 km. Sustav HE Senj koristi vode rijeka Like i Gacke, koje su do izgradnje ovog hidroenergetskog sustava bile prirodne ponornice. Pregrađivanjem tokova rijeka neposredno prije ponornih zona ostvarena je mogućnost zadržavanja vode u slivovima i njenog kasnijeg korištenja za hidroenergetske svrhe. Sliv rijeke Like ima površinu od 1.125 km2 i prirodno se površinski drenira prema ponornoj zoni u Lipovom polju. Neposredno prije ponorne zone izgrađena je akumulacija Krušćica i strojarnica HE Sklope. U Donjem Kosinju u zaseoku Selište napravljena je još jedna ustava od kuda se hidrotehničkim tunelom vode iz sliva rijeke Like prebacuju u sliv rijeke Gacke. Samo u vrijeme velikih voda preko preljeva višak vode odlazi prema ponornim zonama u Lipovom polju. U razdoblju od 1970. do 1995. godine srednji protok rijeke Like na profilu Kosinj je iznosio 25,86 m3/s. Rijeka Lika ima puno veće varijacije u protocima tijekom ljetnog razdoblja i ostalog dijela godine. Tijekom ljetnih sušnih razdoblja prosječni mjesečni protoci iznose oko 1 m3/s, dok maksimalni prosječni mjesečni protoci dosižu i 50 m3/s.
Sliv rijeke Gacke ima površinu od 584 km2. Sliv se može podijeliti na četiri dijela: priljevno područje izvora Gacke, površinski dio toka do Čovića, zona estavela od Čovića do Luke kod Otočca, te ponorne zone nizvodno od Luke. Srednji protok rijeke Gacke na mjestu zahvata (čvorište Šumečica) za potrebe HE Senj iznosio je za razdoblje od 1970. do 1995. godine 14,63 m3/s. Rijeka Gacka ima donekle ujednačene količine protoka tijekom cijele godine. Njeni prosječni mjesečni protoci variraju od 7 m3/s u ljetnom sušnom razdoblju pa sve do 20 m3/s tijekom ostalog dijela godine.
Ukupni instalirani volumni protok iznosi 60 m3/s, što je zapravo maksimalni kapacitet HE sustava zbog mogućih kapaciteta hidrotehničkih tunela. U slučaju većih dotoka voda u hidroenergetski sustav, dio voda se zadržava u akumulacijskim jezerima, a dio voda preko preljeva odlazi u prirodne ponorne zone u Lipovom polju (rijeka Lika), te Gusić polju i Švičkom polju (rijeka Gacka). Zadržavanjem dijela voda velikih vodnih valova u akumulacijskom jezeru Krušćica, smanjuje se i plavljenje nizvodnog Lipovog polja i Donjeg Kosinja.